Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je poslanike da glasaju protiv predloga ugovora o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, kao što je bio slučaj u julu, jer se tim dokumentom, kako su kazali, insistira na ustupcima za kompaniju Oraskom.
Vlada, kako je istakao direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, nije odustala od namjere da Oraskomu bukvalno pokloni ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, jer je Skupštini ponudila na usvajanje neizmijenjeni ugovor.
– Kada se predlog ugovora prvi put našao pred poslanicima upozoravali smo na ponižavajuće nisku cijenu godišnjeg zakupa. Nakon što predlog nije dobio potrebnu većinu za usvajanje u parlamentu, vraćen je na doradu kako bi se pokušala obezbijediti šira podrška kod poslanika. Kako se od tada do trenutne verzije dokumenta nije promijenilo nijedno slovo, biće zanimljivo vidjeti ko je od poslanika promijenio i na osnovu čega svoj stav prema ovom poslu – naveo je Milovac u saopštenju.
MANS je uz saopštenje poslao grafik prema kojem godišnji zakup kvadrata zemljišta na Lastavici košta euro i po, a dnevni zakup tezge na pijaci tri eura. Godišnji zakup iznosi 48 hiljada eura.
Milovac je naveo da postoji čitav niz kontradiktornih članova ugovora koji bi usvajanjem predloga Vlade prouzrokovali sukob po pitanju ostvarivanja prava nad pokretnom i nepokretnom imovinom tvrđave Mamula.
– U članu 3.4. ugovora se navodi da „zakupac stiče i održava pravo svojine na svoj pokretnoj imovini ugrađenoj ili na neki drugo način donijetoj na lokaciju“, dok se u članu 21.1. ugovora navodi da „zakupodavac jeste i biće puni vlasnik svih prava i stvari, pokretnih i nepokretnih, ili funkcionalno povezanih sa rizortom, bez obzira na to da li postoje na datum zatvaranja (predaje ostrva Oraskomu nakon verifikacije ugovora) ili su naknadno instalirane u rizortu“. Iz ovoga je jasno da obje strane polažu pravo na sve ono što bi Oraskom instalirao na ostrvu, a nije jasno kako bi se taj spor rješavao i na čiju štetu – rekao je Milovac.
On je istakao da se Oraskomu ostavlja mogućnost da svoja prava iz ovog ugovora može založiti radi finansiranja izgradnje rizorta ili tekućeg poslovanja.
– Posebno je problematična takozvana „stabilizaciona klauzula” koja je definisana članom 37 ugovora kojim se Oraskomu omogućavaju beneficije koje ne uživa bilo koja druga kompanija u Crnoj Gori. U slučaju da dođe do izmjena nekih od zakona koji se odnose na implementaciju ovog projekta, a koji bi uticali na „ekonomsku ravnotežu ugovora na štetu zakupca” Vlada je obavezna da uđe u pregovore o izmjeni odredbi ugovora kako se ponovo „uspostavila ta ekonomska ravnoteža“ – kazao je Milovac.
U praksi bi to moglo značiti, kako je naglasio, da ako Vlada poveća poresku stopu za oporezivanje dobiti ili poreza na dodatnu vrijednost ili neku koncesionu taksu i naknadu, Oraskom bi imao pravo da traži od Vlade smanjenje cijene zakupa, smanjenje obima investicija ili promjenu njene prirode kako bi se povećala profitabilnost, kao što je na primjer povećanje smještajnih kapaciteta na ostrvu.
– Ovakav aranžman je posledni put viđen prilikom privatizacije Kombinata aluminijuma gdje je Vlada garantovala naknadu štete novom vlasniku ukoliko dođe do izmjena zakona koji mogu ugroziti poslovanje kompanije – zaključio je Milovac.
Odluku o predlogu ugovora o Mamuli poslanici će donijeti naredne sedmice.
D.M.
Zatamnili potpis
Milovac je naveo da poseban kuriozitet kada je u pitanju ovaj ugovor predstavlja činjenica da je poslanicima na razmatranje dostavljena verzija u kojoj su zatamnjeni svaki potpis i pečat koji se u njoj nalaze, zajedno sa adresama i vlasničkom strukturom švajcarske kompanije Oraskom.
– Kako poslanici mogu odlučivati o nečemu što se na tako besprizoran način sakriva od njih – pitao je Milovac.
Korist ima samo Oraskom
Iz MANS-a su naveli da se investicionim programom predviđa da će na rizortu biti otvoreno 200 novih radnih mjesta, kao i da će dodatnih 200 radnih mjesta biti otvoreno tokom perioda izgradnje. U prilog tome Oraskom najavljuje da će tokom prvih deset godina rada rizorta država inkasirati 2,8 miliona eura samo po osnovu uplata za doprinose za zaposlene.
– Stvarnost, međutim, izgleda bitno drugačije. Ukoliko uzmemo u obzir najpesimističniji scenario da će svi zaposleni primati prosječnu zaradu od 478 eura, za koju se plaća 320 eura doprinosa. Ukoliko se uzme u obzir da se prosječna plata u narednih deset godina neće mijenjati, pomenutih 2,8 miliona je dovoljno za finansiranje doprinosa za 70 zaposlenih, a ne 200 – rekao je Milovac.
Oraskom, osim ovoga, planira da plati tek 4,4 miliona eura po osnovu PDV-a i 100 hiljada eura poreza na dobit, što su, kako je ocijenio, ponižavajući iznosi u odnosu na potencijal ostrva. Investicionim programom se planira izgradnja 23 hotelske sobe.
– Jedinu korist od projekta će imati Oraskom i to za zanemarljivo mali uloženi novac – istakao je Milovac.